IZVOR : Naš stik
Autor:Mare Bačnar

Energetski sustav suočava se s velikim ulaganjima, a učinci obnove mreže često ostaju pogrešno shvaćeni.

Na stolu Slovenske novinske agencije, sugovornici su istaknuli da bez jačanja mreže i promjena korisnika prijelaz neće biti moguć. To će zahtijevati znatno veća ulaganja u elektroenergetsku mrežu.

Među izravnijim sugovornicima bio je direktor ELES-a, Aleksander Mervar, koji smatra da Slovenija već posluje s preniskom cijenom sustava: "U Sloveniji imamo nerealno nisku mrežnu naknadu." Prema njegovim riječima, javna rasprava često zanemaruje osnovnu činjenicu da svako novo ulaganje u mrežu također znači veće troškove za korisnike. Istaknuo je da će se nova politika morati ozbiljno razmotriti pri formuliranju strategije za razvoj slovenskog elektroenergetskog sektora. Istaknuo je da tvrtke za distribuciju električne energije planiraju ulaganja od oko četiri milijarde eura u desetogodišnji razvojni plan (2025.–2034.), uz zajamčeno samo oko dvije milijarde eura.

Prema njegovim riječima, trenutna mreža, koja ne omogućuje pravilan razvoj sustava distribucije električne energije, djelomično je omogućena visokim prihodima Elesa od prekograničnih kapaciteta. Prema njegovim izračunima, prošle godine prikupljeno je oko 40 posto manje mrežnih naknada za distribucijsku mrežu nego što bi bilo potrebno za pokrivanje svih troškova. Uzimajući u obzir planirana ulaganja, prema njegovim procjenama, naknada za mrežu također bi se trebala povećati za oko 100 posto između 2027. i 2034. godine. "Matematika je egzaktna znanost." Također je istaknuo jaz između političkih ciljeva i stvarnosti: "Najbolje je reći da smo za zelenu tranziciju, ali kad dođe do prikazivanja zakona, svi bismo to učinili na crno."

Mreža kao temelj energetskog sustava

Važnost mreže istaknula je ravnateljica Energetske agencije, Duška Goda, koja je naglasila da bez jačanja mreže ni sigurnost opskrbe ni zelena tranzicija ne mogu biti osigurani. "Bez mreže, stvarno nema ničega, nema energije." Prema njezinim riječima, energetski sustav se u posljednjim godinama duboko promijenio. Danas je tržište električne energije i plina otvoreno, energija se trguje na digitalnim platformama gotovo u stvarnom vremenu, a čak i najmanji sudionici mogu sudjelovati na tržištu.

Stoga su velika ulaganja neizbježna, osobito u distribucijsku mrežu, koja će snositi najveći dio tereta elektrifikacije. Naglasila je da se održiva opskrba i zelena tranzicija mogu osigurati samo nadogradnjom i razvojem mreža te osiguravanjem veće fleksibilnosti sustava.

Reforma mreže: veći naglasak na energiji nego na potrošnji

Velik dio rasprave bio je posvećen preuređenju mrežnog naplatnog sustava, što je tijekom protekle godine izazvalo brojne reakcije javnosti. Godina je naglasio da je cilj reforme dugoročan i usmjeren na stabilnost sustava: "Cilj obnove zakona o naknadi za mrežu zapravo je dugoročno osmišljen i namijenjen je upravljanju povećanim opterećenjem." Bit promjena je veći naglasak na računovodstvu energije ili skokova potrošnje, a manje na količinu potrošene energije. Cilj je potaknuti korisnike da preusmjere svoju potrošnju u vrijeme kada je mreža manje zagušena. Upozorila je da regulator ne bi trebao donositi kratkoročne, ugodne odluke, već mora težiti dugoročnim ciljevima.

Europski pogled: Slovenija kao primjer dobre prakse

Iz europske perspektive, slovensku regulativu procijenio je predstavnik ACER-a Jan Kostevc, koji smatra da je smjer reforme ispravan. "Ako je neka zemlja primjer reforme mreža, to je Slovenija." Prema njegovim riječima, optužbe da reforma ometa zelenu tranziciju bile su pogrešne. Objasnio je da je veći naglasak na energiji ono što potiče prilagodbu potrošnje, razvoj fleksibilnosti i korištenje baterijskog skladištenja. Također je ukazao na širi problem razumijevanja energije, jer ljudi često ne znaju što je potrebno da im struja dođe do utičnice.

Prema sugovornicima, značajna promjena događa se i na strani korisnika. Peter Kosin, izvršni direktor INEA-e, naglasio je da se razdoblje pasivne potrošnje električne energije bliži kraju. "Svatko bi trebao preuzeti u svoje ruke aktivno upravljanje svojim potrebama i resursima." Prema njegovim riječima, dugo se podrazumijevalo da je električna energija uvijek dostupna, ali to danas više nije slučaj. "Mreža više ne može sve raditi, a električna energija više nije zajamčena." Prema njegovim riječima, korisnici još uvijek uče kako upravljati energijom, na primjer prilagođavanjem potrošnje ili korištenjem pohrane energije.

Troškovi će biti neizbježni

Sugovornici su se složili da će troškovi energetske tranzicije biti neizbježni. Mervar je istaknuo da trenutna razina mrežnih naknada ne dopušta potreban razvoj na duži rok, osobito u distribucijskoj mreži, gdje su investicijske potrebe najveće. Kostevc je također istaknuo da su ulaganja u energetski sektor vrlo visoka i da će se prije ili kasnije odraziti na krajnje korisnike, što je dio šireg europskog trenda.

Geopolitički čimbenici također i dalje utječu na energetsku situaciju. Mervar je također rekao da bi tijekom zimskog razdoblja mogli biti veći pritisci na cijene u slučaju mogućih problema s opskrbom plinom. Savjetovao je tvrtkama da budu oprezne pri kupnji energije: "Ako vam poslovni model nudi određenu cijenu za električnu energiju, kupite je, ne spekulirajte." Kosin je dodao da promjene također donose prilike za optimizaciju troškova i razvoj novih rješenja.

Na kraju, Godina je istaknuo središnji izazov nadolazećih godina: "Kako osigurati sigurnost opskrbe uz što manje opterećenja za korisnike." Sugovornici su se složili da će energetska tranzicija biti moguća samo kombinacijom velikih ulaganja u mrežu, odgovarajućom regulacijom i aktivnijom ulogom korisnika, koji će morati sve više prilagođavati svoju potrošnju situaciji u sustavu.