Izvor :HEP d.d.
Razvoj energetskog parka Korlat, nedaleko od Benkovca, povezao je dva velika projekta proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora - vjetroelektranu i sunčanu elektranu. Razvijan u dvije velike faze, najprije izgradnjom vjetroelektrane, a zatim i sunčane elektrane, Korlat pokazuje kako se na istoj lokaciji mogu objediniti različiti obnovljivi izvori uz zajedničko korištenje prostora i energetske infrastrukture Razvoj projekta Sunčane elektrane Korlat započeo je 2019. godine, dok se na lokaciji pripremala izgradnja vjetroelektrane. Osim znatnog potencijala za proizvodnju električne energije iz Sunca, prostor je imao povoljne topografske uvjete, a postojeća prostorno-planska dokumentacija Zadarske županije omogućavala je razvoj projekta. Važna prednost bila je mogućnost korištenja zajedničkih pristupnih cesta i priključne infrastrukture. Time su stvoreni uvjeti za smanjenje investicijskih i operativnih troškova te učinkovitije korištenje zemljišta.
Prva je izgrađena Vjetroelektrana Korlat, koja je u redovnom pogonu od 2021.
godine. Smještena osam kilometara sjeverozapadno od Benkovca, prva je vjetroelektrana u HEP-ovu proizvodnom portfelju. Vjetroelektrana se sastoji od 18 vjetroagregata pojedinačne instalirane snage 3,6 megavata. Visina njihovih stupova iznosi 114 metara, dok je promjer rotora 131 metar. Ukupna instalirana snaga vjetroagregata iznosi 64,8 megavata, a priključna snaga elektrane, odnosno snaga koju može predavati u mrežu, 58 megavata.
Vjetroagregate je isporučila, postavila i pustila u pogon njemačka tvrtka Nordex. Hrvatska tvrtka Ing-Grad izvela je infrastrukturu i priključak na mrežu, dok je Fractal bio zadužen za vođenje gradnje i nadzor. Ukupna vrijednost ulaganja iznosila je oko 67 milijuna eura.
Prosječna ostvarena godišnja proizvodnja vjetroelektrane iznosi 161 milijun kilovatsati, što odgovara godišnjim potrebama oko 50 tisuća kućanstava.
Korlat je ujedno bila prva nova vjetroelektrana u Hrvatskoj izgrađena bez zajamčenog otkupa električne energije po poticajnoj cijeni. Isplativost ulaganja procijenjena je na temelju prodaje proizvedene energije po tržišnim cijenama.
Usporedno s radom vjetroelektrane nastavljene su pripreme za izgradnju Sunčane elektrane Korlat. Prostorno-planska dokumentacija Zadarske županije omogućavala je njezin razvoj, a povoljna konfiguracija terena i mogućnost zajedničkog korištenja infrastrukture dodatno su pridonijele odabiru lokacije. Pristup je osiguran postojećom cestom povezanom s državnom cestom D27.
Gradilište sunčane elektrane prijavljeno je u studenome 2024., a pripremni radovi počeli su u prosincu iste godine. Krajem travnja 2025. započelo je postavljanje nosača za gotovo 160 tisuća fotonaponskih panela. Elektrana zauzima približno 150 hektara unutar prostora na kojem se nalazi i vjetroelektrana. Instalirana snaga fotonaponskih panela iznosi 99 megavata, a priključna snaga elektrane 75 megavata. Paneli su postavljeni na zakretne konstrukcije s jednoosnim sustavom praćenja Sunca. Tijekom dana prilagođavaju svoj položaj njegovu kretanju, čime se povećava iskorištavanje sunčeva zračenja i proizvodnja električne energije.
Izgradnja je obuhvatila i infrastrukturu za priključak na 110-kilovoltnu prijenosnu mrežu unutar postojeće transformatorske stanice Korlat te pomoćni objekt za skladištenje i upravljanje energetskim parkom. Za pretvorbu i prijenos proizvedene energije projektom je predviđeno 280 izmjenjivača i deset internih transformatorskih stanica, uz približno 1.400 kilometara istosmjernih kabela. Radove na sunčanoj elektrani izvodio je konzorcij tvrtki Norinco International i Shandong Electric Power Engineering Consulting Institute. Vrijednost ulaganja iznosila je oko 70 milijuna eura, a projekt je financiran kreditima Europske banke za obnovu i razvoj te Europske investicijske banke, ukupne vrijednosti 62 milijuna eura.
Očekivana godišnja proizvodnja Sunčane elektrane Korlat iznosi oko 165 milijuna kilovatsati, što odgovara potrebama približno 50 tisuća kućanstava.
Zajedno s vjetroelektranom čini hibridni energetski park ukupne priključne snage 133 megavata. Zbroj prosječne ostvarene proizvodnje vjetroelektrane i očekivane proizvodnje sunčane elektrane iznosi oko 326 milijuna kilovatsati godišnje, dovoljno za približno 100 tisuća kućanstava. Nakon završetka izgradnje Sunčana elektrana Korlat ušla je u probni rad i počela isporučivati električnu energiju u mrežu. U lipnju je za nju ishođena uporabna dozvola.
Daljnji razvoj lokacije predviđa baterijski spremnik snage do 30 megavata i kapaciteta 90 megavatsati te dodatnu sunčanu elektranu snage 40 megavata.
Baterijski spremnik omogućio bi pohranu dijela proizvedene energije i njezinu kasniju isporuku, ovisno o potrebama elektroenergetskog sustava i tržišnim uvjetima.